Zakon o ulaganjima („Sl. glasnik RS“, br. 89/2015)

Objavljeno
12/08/2015
Objavljeno u
Bilteni

Narodna skupština Republike Srbije  donela je 23.10.2015. godine,  na Trećoj sednici Drugog redovnog zasedanja u 2015. godini, Zakon o ulaganjima („Sl. glasnik RS“, br. 89/2015, u daljem tekstu: “Zakon”), koji je stupio na snagu 04.11.2015. godine.

Stupanjem na snagu Zakona prestao je da važi Zakon o stranim ulaganjima („Sl. list SRJ“, br. 3/02 i 5/03 i „Sl. glasnik RS“, br.107/14 ), glava VIII Promocije izvoza i stranih ulaganja u Zakonu o spoljnoj trgovini i poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 36/09, 31/11 i dr.zakon 88/11) i Glava V, odeljak 6.čČlan 27-30 Zakona o regionalnom razvoju („Sl. glasnik RS“, br.  51/09 i 30/10 ).

Potreba za donošenjem ovog Zakona je nastala kao posledica afirmisanja i stvaranja pogodnog investicionog okruženja, koje  iziskuje i novi pravni okvir. Tako su glavni ciljevi Zakona unapređenje investicionog okruženja, podsticanje direktnih ulaganja, izjednačavanje tretmana domaćih i stranih ulagača, povećanje efikasnosti u pružanju usluga organa koji se odnose na ulaganja  i stvaranje privlačnog poslovnog ambijenta za domaće i strane ulagače.

Najznačajnija novina u Zakonu je potpuno izjednačavanje stranih i domaćih investitora i podjednak tretman u pravima i obavezama. Ovo izjednačavanje se ogleda u tome što ulagači mogu zasnovati radni odnos sa strancima kao i u tome što strani ulagač može steći pravo svojine, službenosti, zaloge i druga stvarna prava na pokretnim stvarima i nepokretnostima na teritoriji Republike Srbije.

Vrlo bitna novina koju Zakon donosi je i to što su svi ulagači zaštićeni od oduzimanja i ograničenja stvarnih prava, te da eksproprijacija i mere koje imaju isti cilj kao i eksproprijacija,  nisu dozvoljene.  Naime,  samo izuzetno se stvarna prava mogu ograničiti ili oduzeti i to u javnom interesu i u postupku predviđenim zakonom. Ovim je u velikoj meri pružena sigurnost ulagačima budući da će u slučaju eventulne eksproprijacije, ona biti sprovedena na nediskriminatoran način uz isplatu naknade za eksproprisanu nepokretnost, naknadu za umanjenje vrednosti poslovanja i sa zakonskom zateznom kamatom u slučaju docnje.

Taokođe, strani ulagači koji su izmirili sve poreske i druge obaveze po osnovu javnih prihoda,  sada imaju mogućnost da raspolažu sredstvima koja su stečena po osnovu dobiti iz ulaganja, kao i da vrše njihov transfer, pod istim uslovima kao i domaći ulagači. Ovim se dodatno podstiču strani ulagači da izmiruju svoje obaveze kako bi mogli nesmetano da raspolažu sredstvima stečenim ulaganjem.

Pored navedenih novina,  Zakon je doneo izmene  i u pogledu organa i institucija koje će biti zadužene za sprovođenje, kontrolu, operativnu podršku i zaštitu prava ulagača. Dosadašnji organi,  Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza i Nacionalna agencija za regionalni razvoj (HAPP), prestaju da postoje. Umesto ovh agencija, osniva se Razvojna agencija Srbije koja ima svojstvo pravnog lica i zadužena je za zaštitu i kontrolu ulaganja. Razvojna agencija počinje sa radom nakon prestanka sa radom Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza i Nacionalne agencije za regionali razvoj, odnosno u roku od 120 dana od dana početka primene Zakona. Ovi organi vlasti su dužni da omogućavaju nesmetano ulaganje, ali i da kontrolištu ostvarivanje prava ulagača i izvršavanje obaveza ulagača čime je u velikoj meri naglašen državni podsticaj ulaganjima.

Na lokalnom nivou predviđa se osnivanje jedinice za lokalni ekonomski razvoj i podršku ulaganjima. Pored toga, predviđeno je i osnovanje posebnog projektnog tima, koji pruža stručnu pomoć ulagaču tako što se stara da ulagač dobije neophodna dokumenta, podatke i informacije koje su potrebne za efikasno i blagovremeno  ostvarenje ulaganja.

Dalje, Zakon je napravio razliku između dve vrste ulaganja i to, na ulaganja od posebnog značaja i ulaganja od lokalnog značaja,  a sve ovo u zavisnosti od efekata koje ulaganje ima za ekonomiju i privredni rast u Srbiji, odnosno za afirmaciju investicionog okruženja. Zakon je taksativno nabrojao kriterijume za rangiranje kada su u pitanju ulaganja od lokalnog značaja, a bliže kriterijume za ulaganja koja imaju karakter ulaganja od posebnog značaja urediće Vlada.

Za pristup informacijama od javnog značaja u oblasti ulaganja primenjuje se zakon kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja, što bi trebalo da obezbedi transparentnost čitave oblasti ulaganja.

Na kraju, novina u Zakonu je i to što ugovorne strane sada mogu rešavati  sporove koji nastanu iz ulaganja, kako pred domaćim, tako  i pred stranim sudovima  i arbitražama, a ne samo pred domaćim sudovima, kako je to do sada bio slučaj.

Podelite

Scroll