Set pravosudnih zakona donet 18.12.2015.

Objavljeno
12/08/2015
Objavljeno u
Bilteni

Narodna skupština Republike Srbije je na Devetoj sednici Drugog redovnog zasedanja u 2015. godini dana 18.12.2015. godine donela set pravosudnih zakona, među kojima su Zakon o izvršenju i obezbeđenju, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, Zakon o dopuni Zakona o sudijama, Zakon o dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Visokom savetu sudstva, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom veću tužilaca, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama.

U ovom tekstu ćemo se posebno osvrnuti na Zakon o izvršenju i obezbeđenju, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama.

  1. Zakon o izvršenju i obezbeđenju (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015) – dalje: „Zakon“

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. jula 2016. godine, osim određenih odredaba koje su stupile na snagu osmog dana od dana objavljivanja ovog zakona u „Sl. glasniku RS“, odnosno 29. decembra 2015. godine.

U odnosu na važeći Zakon o izvršenju i obezbeđenju, ovim Zakonom su delimično promenjene odredbe koje određuju šta se smatra izvršnim i verodostojnim ispravama. Naime, novim Zakonom su uvedene dve nove kategorije izvršnih isprava: javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave i sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova, dok se izvršna odluka koja je potvrđena kao Evropska izvršna isprava više ne smatra izvršnom ispravom. Takođe, verodostojnom ispravom se više ne smatra obveznica i druga hartija od vrednosti izdata u seriji, koja imaocu daje pravo na isplatu nominalne vrednosti, već je precizirano da se verodostojnu ispravu čini izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti o stanju na računu zakonitog imaoca obveznica ili instrumenta tržišta novca (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi) i odluka o njihovom izdavanju, a kao dodatna kategorija dodat je i obračun ili izvod iz poslovnih knjiga za potraživanje takse za javni medijski servis.

Najznačajnije novine koje donosi novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju odnose se na uvođenje žalbe kao redovnog pravnog leka, pored prigovora.

Naime, žalbom se pobija rešenje prvostepenog suda ili javnog izvršitelja, ako ovim Zakonom nije određeno da žalba nije dozvoljena ili da se takvo rešenje pobija prigovorom. Prigovor se podnosi protiv rešenja donetog o predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave, protiv drugih rešenja prvostepenog suda ili javnog izvršitelja određenih ovim zakonom, i kao prigovor trećeg lica.

Žalba i prigovor odlažu izvršenje rešenja samo kada je to zakonom izričito predviđeno, a rok za podnošenje žalbe, odnosno prigovora je 8 dana, umesto 5 radnih dana kako je predviđeno važećim Zakonom o izvršenju i obezbeđenju. O žalbi protiv rešenja osnovnog ili privrednog suda odlučuje viši sud ili Privredni apelacioni sud, u zavisnosti od toga ko je doneo rešenje koje se pobija.

Dodatno, Zakonom je uvedena mogućnost i za izvršitelje da donose rešenja o izvršenju, što je ranije bilo u isključivoj nadležnosti suda. O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i predlogu za obezbeđenje odlučuje sud, dok o predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj.

Izvršni poverioci u čiju korist je pre početka rada izvršitelja u Republici Srbiji doneto rešenje o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili rešenje o obezbeđenju i koji na dan 1. maja 2016. godine još vode izvršni postupak ili postupak obezbeđenja, dužni su da se u roku od 1. maja 2016. godine do 1. jula 2016. godine izjasne da li su voljni da izvršenje sprovede sud ili javni izvršitelj. Ako se ne izjasne u roku, postupak se obustavlja.

  1. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom beležništvu (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015) – dalje: „Zakon“

Odredbe ovog Zakona stupile su na snagu 29.12.2015. godine.

Zakonom su uvedeni javnobeležnički saradnici. To su lica koja, po isteku pripravničkog rada, mogu biti primljena u radni odnos na neodređeno vreme kod javnog beležnika.

Takođe, izmenama i dopunama Zakona propisano je da sud može javnom beležniku poveriti sprovođenje postupka ili preduzimanje pojedinih vanparničnih radnji pod uslovima koji su predviđeni zakonom koji uređuje taj postupak.

  1. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015) – dalje: „Zakon“

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sl. glasniku RS“, odnosno stupio je na snagu 29.12.2015. godine, a odredba koja se tiče promene stvarne nadležnosti viših sudova u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja (član 1. stav 2) stupa na snagu kada i novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju, tj. 1. jula 2016. godine.

Osnovni razlog za izmene i dopune Zakona o uređenju sudova je donošenje novog Zakona o izvršenju i obezbeđenju koji uvodi žalbu kao redovan pravni lek.

Članom 1. Zakona predviđeno je da o žalbi protiv prvostepenog rešenja osnovnog suda rešava viši sud, a članom 2. Zakona da privredni sudovi određuju izvršenje i sprovode izvršenje i na osnovu izvršnih isprava u kojima su izvršni poverilac i dužnik lica iz tačke 1. stava 1. člana 25. Zakona o uređenju sudova, odnosno u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih subjekata, kao i kad je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice ako je sa strankom u odnosu materijalnog suparničarstva, a ne samo na osnovu verodostojnih isprava kako je do sada bilo predviđeno.

  1. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015) – dalje: „Zakon“

Ovaj Zakon osmog dana od dana objavljivanja u „Sl. glasniku RS“, odnosno stupio je na snagu 29.12.2015. godine, osim pojedinih odredaba koje su stupile na snagu 1. januara 2016. godine.

Ove izmene i dopune su prilagođene činjenici postojanja paralelne nadležnosti sudova i izvršitelja za sprovođenje izvršenja, a uzimajući u obzir tendenciju da se ova nadležnost u što većoj meri prenese na izvršitelje.

Stupanjem na snagu izmena i dopuna Zakona umanjuje se iznos sudskih taksi koje naplaćuje sud u slučajevima kada izvršenje sprovodi izvršitelj i ukida se plaćanje sudske takse za odluku koju sud donese o predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave. Takođe, nadležnost za prinudnu naplatu takse, za obveznike fizička lica, je promenjena i poverena (sada javnim) izvršiteljima, a u cilju unapređivanja naplate od tih lica.

Takođe, izmenama i dopunama predviđeno je da ukoliko fizičko lice, kao takseni obveznik, ne plati taksu u roku od 8 dana, sud u narednih pet dana donosi rešenje o izvršenju u kome obavezuje taksenog obveznika da u roku od pet dana od dana prijema rešenja plati dugovanu taksu i kaznenu taksu od 50% od visine takse i u kome ne određuje sredstvo i predmet izvršenja, i rešenje o izvršenju dostavlja izvršitelju, a u spisu zabeležava da je rešenje dostavljeno izvršitelju.

Izmenama Zakona je dodat još jedan razlog oslobađanja od plaćanja takse, te je tako stranka u vanparničnom postupku oslobođena od plaćanja takse za radnje ili postupke koje je sud poverio javnom beležniku. Stranka u tom slučaju plaća javnom beležniku naknadu troškova i nagradu za rad, a prema Javnobeležničkoj tarifi.

Podelite

Scroll